Glavna odrednica pravilne prehrane ljeti je konzumacija lagane hrane čiji su glavni predstavnici voće i povrće. Upravo ljeti dolazi najviše do izražaja sva ljepota boja koju nudi priroda.

Uz izvrstan okus, šarenilo voća i povrća na tanjiru nudi i paletu nutrijenata i fitonutrijenata koji pružaju zdravstvene blagodati od zaustavljanja štetnih slobodnih radikala i protuupalnog djelovanja do snižavanja holesterola. Masnu, prženu, dimljenu i začinjenu hranu trebalo bi izbjegavati tokom cijele godine, a naročito ljeti. Također, savjetuje se u ishranu uvrstiti obilje ribe i nemasnog mesa peradi.

Obzirom na to da sve više naučnih istraživanja potvrđuje blagodati mediteranske prehrane, takav način prehrane upravo se smatra ljetnim idealom. Osim ribe i maslinovog ulja i svježeg voća i povrća mediteranska prehrana podrazumijeva i unos žitarica te unos nemasnih mliječnih proizvoda. Mediteranci obogaćuju svoja jela svježim začinima koji doprinose prevenciji bolesti. Krvne žile i mozak od štetnih radikala štiti i umjerena konzumacija vina, pogotovo crnog, no treba biti umjeren.

Za osvježenje će najbolje poslužiti rashlađena voda i to 1-2 litre vode dnevno kako ne bi došlo do dehidracije. Organizam ljeti za vrijeme vrućih dana prirodno traži hranu koja je lagana za probavu, bogatu sadržajem vode i minerala koji se gube znojenjem, s više vlakana, a manjom količinom masnoća i proteina. So, suhomesnati proizvodi i pržena, masna jela su hrana od koje se žeđa i koju treba izbjegavati.

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića kao i pića bogata kofeinom samo će pojačati proces dehidracije, jer stimulišu izlučivanje tekućine iz organizma. Mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi i stoga ometaju zdrav ritam sna. Stoga ove napitke treba izbjegavati tokom ljeta. Najbolji odabir za ljetnu nadoknadu tečnosti je izvorska i mineralna voda, nezaslađeni čajevi i izotonični napitci.

Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti osigurat će potreban unos kalcija i vrijednih proteina, a pri izboru sira bolje je odlučiti se na svježi kravlji sir, nego na zrele sireve s visokim udjelom masti. Svježi voćni sokovi i fermentirani mliječni proizvodi s niskim udjelom masti korisni su izvor enzima, prijateljskih bakterija, vlakana, te vitamina i minerala.