Ulaskom u zimu broj svježih namirnica na našim jelovnicima neminovno se smanjuje, a tržnice nisu toliko šarene kao u drugim godišnjim dobima. Uz malo mašte i upoznavanja novih namirnica lako je obogatiti zimski jelovnik i učiniti ga zdravim, ukusnim i hranjivim.

Temelj prehrane čovjeka čine žitarice, a iskonska snaga, postojanost i hranjivost žitarica posebno dolazi do izražaja zimi. Osim uvriježenih namirnica - riže, tjestenine, hljeba i palente, postoje brojne zanimljive žitarice koje pridonose bogatstvu zimske trpeze. Pšenica, ječam, zob, heljda, proso odlično pristaju u toplim povrtnim ili mesnim varivima, a jednako dobro mogu obogatiti hladne salate. 

Kombinacijom žitarica s mahunarkama (grah, soja, grašak, mahune) postiže se cjelovit aminokiselinski profil, odnosno osigurava se unos svih esencijalnih aminokiselina. To je posebno važno za vegetarijance, ali i za sve one koji povremeno požele bezmesni obrok.

Neke takve tradicionalne kombinacije za mnoge su narode već stoljećima temeljna hrana. Na primjer, u Brazilu se kombinuje grah i riža, u Kini i Japanu riža i tofu, a u Indiji riža i leća. Grah, leća, mahune i grašak čine nezaobilazni dio izdašnih hranjivih zimskih jela. Neke od tih mahunarki dostupne su suhe, a neke smrznute.

Korjenasto povrće dostupno je i tokom zimskih mjeseci. Korijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk, repa odlični su u supamaa i varivima. Tipično zimsko povrće dolazi iz porodice krstašica u koju spadaju kupus, brokula, prokulice, kelj, a ta je skupina posebno cijenjena, jer sadrži spojeve glukozinolate kojima se pripisuju antikarcinogena svojstva.

Tokom zime mnoge porodice troše domaće zimnice, a dostupno je i komercijalno brzo smrznuto povrće. Među potrošačima vlada uvrijeđeno mišljenje da povrće zamrzavanjem gubi znatan udio nutrijenata i da ga zbog toga treba izbjegavati. No, metodom brzog dubokog zamrzavanja nutritivna vrijednost povrća ostaje očuvana.

Put od ubranog do zamrznutog povrća sastoji se od niza kontrolisanih koraka od kojih svaki ima za cilj maksimalno očuvanje kvalitete povrća. Povrće kontrolisanog uzgoja ubire se na vrhuncu zrelosti i svježine, što znači u trenutku kada je sadržaj nutrijenata maksimalan. 

Idealni zimski začini su češnjak i đumbir jer imaju povoljno djelovanje na imunitet te ih stoga treba učestalo konzumirati. Izbor voća je siromašan tokom zime. Uglavnom su nam dostupne jabuke, ako su pravilno uskladištene te južno voće poput naranači, grejpfruta, limuna te kivi i mandarine. Voće možemo konzumirati i sušeno, najbolje u kombinaciji s orašastim plodovima što može poslužiti kao odličan međuobrok. Voće je dostupno i kao kompot te kao džemovi i pekmezi.

Mlijeko i mliječni proizvodi zastupljeni su u zimskoj prehrani kao i u drugim razdobljima u godini. Slično je i s mesom, ribom i jajima, uz iznimku ribe koja je manje dostupna svježa, ali može biti vrlo praktična brzo smrznuta riba koja zadržava sve hranjive sastojke.