Depresija je bolest središnjeg živčanog suistema koja nastaje zbog hemijskih promjena u živčanim stanicama u mozgu. U starijoj životnoj dobi najčešće se javlja uz druga zdravstvena stanja i bolesti i traje duže nego kod mlađih osoba.

Starija životna dob često je praćena gubitkom socijalne uključenosti, bilo zbog gubitka supružnika i/ili partnera, bliskih članova porodice i prijatelja, odlaska u penziju ili promjene mjesta stanovanja, na primjer, odlazak u starački dom, što pogoduje razvoju depresije.

Simptomi koji se dovode u vezu s depresijom su: potištenost, turobno raspoloženje, navala crnih misli i sjećanja, intenzivna tuga, samosažaljenje, napadaji plača, osjetljivost, ranjivost, razdražljivost, strah, tjeskoba, zabrinutost, strepnja, pesimizam, beznađe i bespomoćnost, osjećaj bezvrijednosti, usamljenost, bezvoljnost, umor, iscrpljenost, manjak energije, smanjen ili povećan apetit; nesanica ili prevelika potreba za snom...

Depresija kod starijih osoba usporava i procese rehabilitacije tokom oporavka od brojnih bolesti i stanja. Neprepoznata i neliječena depresija kod starijih osoba može dovesti i do samoubistva zbog čega je važno posvetiti dovoljno vremena takvim pacijentima i obaviti temeljiti pregled čak i onda ako pokazuje samo blage znakove depresije.

Istraživanja vezana uz prehrambene navike starijih žena dovele su u vezu nedostatak B12 vitamina i dvostruko veću sklonost razvoju depresije. No, kako starije osobe oboljele od depresije imaju slabije prehrambene navike, teško je razlikovati da li je nedostatak vitamina uzrok ili posljedica depresije. Jedna od terapijskih mjera kod oboljelih je svakako i uvođenje redovnih obroka odgovarajućeg energetskog i nutritivnog sadržaja u svakodnevnu prehranu uz ostale terapijske smjernice i nadzor oboljele osobe.

Prepoznavanje i liječenje depresije ne treba odgađati. Savjetovati se možete s porodičnim liječnikom. Terapija se provodi lijekovima (antidepresivima), psihoterapijom i alternativnim liječenjem u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama.