Starenje ljudskog organizma je sasvim fiziološko i neminovno, ali je fizička aktivnost bitna u svim godinama života. Kako bi se održala vitalnost i stanje svih organskih sistema, važno je da se fizičke vježbe prilagode osobama prema godinama starosti.

Naravno da je jasno da starije osobe ne treba da rade isti tip vježbi kao i mladi od dvadeset ili trideset godina, ali neke osnovne sportske aktivnosti su bitne za opšti boljitak i zdravlje. U starijem životnom dobu, vrlo je bitno da se održi mišićna snaga, te da se popravi cirkulacija i očuva se vitalnost kostiju i zglobova.

Generalno je preporuka da starije osobe vježbaju umjereno. Treba se svakako konsultovati s ljekarom, kao i sa specijalistom fizikalne medicine. Studije su pokazale da one osobe koje vježbaju redovno, imaju mnogo manje zdravstvenih problema u odnosu na svoje vršnjake koji vode pasivan način života.

Stariji koji redovno praktikuju osnovne sportske aktivnosti imaju daleko manji rizik od preloma kostiju, imaju bolju cirkulaciju i rad srca i mozga pa manji rizik od staračke demencije i srčanih oboljenja. Također je vježbanje pozitivno u smislu ojačanja mišićne mase, koja je važna uz koštano zglobni sistem za održavanje pokretljivosti kao i za bolju ravnotežu.

Neki opšti savjet za tip vježbi koje treba da praktikuju starije osobe jeste prije svega šetnja i brzo hodanje, kao i plivanje, vožnja bicikla, ali i kardio trening i vježbe s tegovima.

Svakodnevne fizičke vježbe za starije ljude:

Plivanje kao jedan od veoma važnih načina za održavanje kondicije, aktivira praktično sve mišićne grupe, a nije naporna aktivnosti i lako se organizam prilagodi i u starijim godinama.

Poznato je da plivanje smanjuje pritisak na koštano zglobni sistem, pa je manja šansa da dođe do bilo kakve povrede i preloma, kao i do eventualne upale mišića. Plivanje utiče povoljno na rad i aktiviranje mišićnih grupa leđa, ramenog pojasa, nogu i ruku, pa je veoma popularna aktivnost za starije osobe takozvani aerobik u vodi.

Vježbe istezanja su za starije od 50 godina vrlo važna stavka, i podrazumijevaju određeni sklop propisanih aktivnosti kojima se istežu mišićne grupe posebno podložne opterećenju u starijem životnom dobu. Tako postoji niz vježbi za rastezanje mišića vrata, ramena, ruku, nogu, kolena i donjeg dela kičmenog stuba.

Vožnja bicikla je bitna i ne toliko opterećujuća aktivnost, jer prije svega podstiče cirkulaciju, olakšava unos kiseonika, održava pokretljivost zglobova i njihovu vitalnost.

Kada su u pitanju dodatne fizičke aktivnosti, kod starijih je odlazak u teretanu i dizanje tegova sasvim dozvoljena aktivnost, ali treba u tome biti umjeren.

Vježbe s tegovima treba da se sprovode umjereno i povremeno, pa je neka preporuka za optimalnu aktivnost kod starijih osoba odlazak u teretanu svakog drugog dana i vježbanje od maksimalnih pola sata.

Brzo hodanje je jedna korisna fizička aktivnost, koja podrazumijeva da se poveća prije svega cirkulacija u svim dijelovima tijela, kao i razmjena kiseonika, jer se pojačava disanje.

Starijim osobama se preporučuje da svakog dana šetaju što više, te da se penju uz stepenice umjerenim tempom, jer opet na taj način popravljaju protok krvi u organizmu.