Pravilnim izborom namirnica možete poboljšati tjelesnu formu, rad srca, ali i pozitivno utjecati na psihu.

Kada smo pod stresom uglavnom se osjećamo umorno, iscrpljeno i bezvoljno. Međutim, budite sigurni da u u takvo stanje možete zapasti i zbog pogrešne prehrane.

Nekada se odgovarajuća hrana birala metodom pokušaja i pogreške, no danas se zna za vezu između hrane i mentalnog zdravlja. Zahvaljujući otkrićima biologa i nutricionista, tačno znamo koje nas namirnice čine spokojnima, koje razdražljivima, a koje energičnima.

Žudnja za slatkišima poznata je svakome ko je u razdoblju stresa, dosade ili samoće posegnuo za pločicom čokolade, ili onome ko je nedugo nakon punog obroka osjetio glad i pojeo keks ili kolač.

Protiv tjeskobe i zabrinutosti - složeni ugljikohidrati

Ugljikohidrata je ponajviše u namirnicama biljnog porijekla: krompir, tjestenina, hljeb, grah, luk, žitarice, riža, zobene pahuljice, kokice i med.

Protiv depresije - složeni ugljikohidrati, folacin i selen

Nedostatak folne kiseline (folacina) jedan je od češćih uzroka depresije. Oko trećina oboljelih od depresije ima manjak folne kiseline koja učestvuje u stvaranju serotonina - hormona sreće. Folna se kiselina, koja spada u vitamine B-kompleksa, može dodavati prehrani u tabletama, radi brže normalizacije razine serotonina. Manjak selena također se u većoj mjeri zapaža kod ljudi s depresijom, nego u općoj populaciji.

Za bolje pamćenje - B1, B2, beta-karoten i cink

B1 - pšenične klice, grašak, grah, orasi, kikiriki, meso
B2 - bademi, žitarice, mlijeko, jaja
Beta - karoten - zeleno lisnato povrće (špinat), mrkva, sok od naranče
Cink - morski plodovi, južno voće, cjelovite žitarice

Za energiju - Bjelančevine

Glavni su izvor potpunih bjelančevina (proteina) namirnice životinjskog porijekla, naročito puretina, morski plodovi s manjim udjelom masti, jaja, nemasno mlijeko, jogurt i sirevi, kafa, prokulice, a u manjoj mjeri žitarice, grah, orasi, bademi i sjemenke.