Pojmom zagrijavanja obuhvaćeni su postupci usmjereni pripremi organizma za aktivnost. Oni mogu biti aktivni i pasivni, opći i specijalni, a cilj im je stvaranje povoljnog psihofizičkog stanja organizma prije treninga ili takmičenja u smislu bolje koordinacije, fleksibilnosti, jakosti, brzine i izdržljivosti.

Izraz "zagrijavanje" proizlazi iz osnovne manifestne karakteristike - povišenja tjelesne temperature koja je posljedica primjene uvodnih postupaka prije "pravog" treninga ili takmičenja. Prethodne vježbe i drugi postupci paralelno poboljšavaju neuro-mišićne, fizičke i psihičke sposobnosti.

Zagrijavanjem se podižu organske i vegetativne funkcije iz razine mirovanja, aktiviraju se procesi prilagođavanja na aktivnost, čime se postiže smanjenje početnog naprezanja pri zadanoj trenažnoj ili takmičarskoj aktivnosti te povećanje funkcionalne, energetske i kineziološke učinkovitosti.

Različiti sportisti kao i različiti sportovi zahtijevaju zagrijavanje različitih karakteristika što upućuje na to da se, uz uvažavanje općih načela, zagrijavanje primjenjuje gotovo individualno. Pojedinosti ovise o razini treniranosti i sposobnosti sportaša, vrsti sporta, klimatskim uslovima i predviđenoj aktivnosti (trening, takmičenje).

Zagrijavanje može trajati 10-60 minuta, najčešće 20-45 minuta. Optimalan vremenski razmak između zagrijavanja i takmičenja iznosi 5-10 minuta. Iako se učinci zagrijavanja mogu zapaziti najčešće do 30 minuta po njegovom prestanku, negdje se navode i gotovo trostruka vremena.

No, važno je napomenuti da pretjerano zagrijavanje, prije svega u kombinaciji visokog intenziteta i drugog trajanja, zahvaća rezerve organizma, što smanjuje takmičarsku sposobnost, posebno pri aktivnosti tipa opće aerobne izdržljivosti.