O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u 19. stoljeću - od kada se ta povezanost počela i istraživati. Danas i sami često prepoznajemo da je jedan od uzroka bolesti stres, a ono što je naučno dokazano je da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje.

Stres opisuje efekte psihosocijalnih i okolinskih faktora na fizičko ili psihičko zdravlje. On može značajno smanjiti fizičku i psihičku toleranciju (imunološki potencijal) i izazvati napredovanje postojeće bolesti ili pokrenuti latentne poremećaje.

Sve opasnosti stresa

Primjer lošeg utjecaja možemo vidjeti kod ljudi koji su usamljeni ili sami. Samoća se povezuje s prijetnjom, a kao posljedica može se pojaviti povišeni krvni pritisak i kardiološki problemi. Primjer utjecaja emocionalnog stresa možemo vidjeti u školama, gdje su istraživanja pokazala da tokom ispitnih rokova kod adolescenata raste broj oboljelih od viroza. Također, stres zbog manjka kontrole na poslu ili u privatnom životu može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. I bračni život može biti stresan, pa jedan od partnera, najčešće žena, obolijeva.

Da bismo poboljšali kvalitetu i dužinu života potrebno je usmjeriti se na medicinu tijela i uma: opuštanje, meditaciju, laganu i zdravu hranu, pozitivno razmišljanje, podrška. Takav pristup omogućava pozitivno okruženje koje pozitivno utječe na kvalitetu života.

U čemu najviše griješimo?

Nezdrav način života (nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, neregularna dijeta, pretjerana konzumacija alkohola i kafe) dovodi se u vezu s velikim zdravstvenim problemima (kardiovaskularnim bolestima, rakom, osteoporozom) koji utiču na kvalitetu i dužinu života. Neprijateljstvo, ljutnja i agresivno ponašanje također pridonose tome.