Činjenica je da svako godišnje doba ima svoje plodove koji ga na neki način obilježavaju. U ove prohladne jesenske dane priroda nam nudi kesten, pravi jesenski plod i ujedno jedan od njenih simbola čije hranjive tvari i aktivni sastojci povoljno utiču na cirkulaciju i pomažu u prilagođavanju organizma na sve hladnije vrijeme.

Kesten u današnje vrijeme predstavlja tradicionalni sastojak jesenskih poslastica.  Prženi kesteni iznimno su popularni tokom jesensko-zimske sezone. Oni se od ostalih orašastih plodova razlikuju po maloj količini masti i visokom udjelu škroba. Po strukturi su vrlo mrvljivi, slatki i blagog okusa. U većini se slučajeva jedu kuhani, prženi ili kao dodatak juhama i jelima.

Ljekovita svojstva kestenja će pogodovati umornim i bezvoljnim osobama. Preporučuje se i onima koji žele ojačati muskulaturu, rekonvalescentima i anemičnim osobama, sportistima, pa čak i onima koje muči zatvor. Dobar je za liječenje respiratornih problema, poput kašlja.

Kesten može pomoći u oporavku mikroskopskih rupica u krvnim žilama i kapilarama. Zahvaljujući ovoj namirnici, vaše će žile biti elastične što će spriječiti oticanje i oštećenje. Kesten ima dvostruko više škroba nego krompir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i južnoj Evropi.

Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu. Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora.

Od minerala bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, hlor, željezo, bakar te mangan. Bogat je vitaminom C i folnom kiselinom koja se inače nalazi u zelenom lisnatom povrću. Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sistema. Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti poput oleinske i palmitinske kiseline. Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sistema i pomažu sniziti razinu holesterola.