Glavobolja je velikom broju ljudi sastavni dio života. Bol nastaje u tkivima koja sadrže živčane završetke osjetljive na bol, kao što su koža, potkožje, mišići, aponeuroze, pokosnica, oko, zubi, sluznice, velike arterije, vene, venski sinusi, dijelovi tvrde moždane ovojnice, paranazalni sinusi i osjetni moždani živci. Druge strukture, poput kostiju, mekih moždanih ovojnica ili motornih živaca, ne reagiraju pojavom boli.

Bol koja se javlja u glavi po karakteru može biti pulsirajuća, munjevita, sijevajuća, neuralgična, tišteća, pritiskajuća, žareća ili paleća. Glavobolja može biti trajna ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna ili lokalizirana.

Oblici glavobolja razlikuju se prema njezinu uzroku. Kod meteoropata se javljaju u slučaju promjene vremena, a mogu nastati i zbog specifične prehrane, navika, stresa ili načina života. Nastaju i kao simptom koji je posljedica poremećaja funkcije u glavi smještenih organa: oka, uha, nosa, grla, zglobova, zuba, desni ili krvnih žila. Nisu rijetke niti glavobolje koje nastaju kao posljedica ozljeda glave, degenerativnih promjena kralježnice, promjena krvnog tlaka, metaboličkih poremećaja, tumorskih procesa, upalnih bolesti mozga ili moždanih ovojnica. Ne smijemo zanemariti ni glavobolje koje nisu posljedica organskih poremećaja, nego su uzrokovane psihomotornim smetnjama koje nastaju zbog manjka sna, straha ili teškoća u poslovnom ili privatnom životu.

Prema uzroku nastanka, dijelimo ih u dvije osnovne skupine; primarne i sekundarne. Primarne glavobolje su znatno češće, a njihov uzrok često ostaje neotkriven. Među najčešće oblike primarne glavobolje ubrajamo migrensku glavobolju, tenzijsku glavobolju i cluster glavobolju. Sekundarne glavobolje su posljedica nekih drugih bolesti.

Migrena

Dobroćudna glavobolja koja traje od četiri do 72 sata, ima karakter ponavljajuće pulsirajuće umjerene do jake boli, najčešće u polovici glave, koja se pogoršava za tjelesnih aktivnosti. Migrensku glavobolju prate mučnina i/ili povraćanje te osjetljivost na svjetlo i buku. U većini slučajeva javlja se samo glavobolja, a u manjem broju slučajeva prije pojave boli javlja se aura.

Aura je skupina simptoma koja se javlja pet do 30 minuta prije napadaja glavobolje. Simptomi su svjetlucajuće cik-cak crtice ispred očiju, nedostatak dijela vidnog polja, trnci u ruci ili licu te smetnje govora. Aura se ne javlja nužno prije svakog napadaja migrene, ali je na neki način specifična za nju, čime olakšava postavljanje ispravne dijagnoze.

Migrensku glavobolju prate četiri stadija:

• nagovještavajući stadij - faza u kojoj predosjećate da ćete dobiti migrenu, kad dolazi do promjene raspoloženja, pojave osjetljivosti na svjetlo, buku ili mirise, mogu se javiti teškoće s koncentracijom, potreba za određenom vrstom hrane (najčešće slatkišima) ili potreba za češćim mokrenjem ili žeđanjem;
• stadij aure;
• stadij glavobolje;
• stadij završetka glavobolje - razdoblje tijekom kojega glavobolja postupno prestaje i kad se možete osjećati loše i iscrpljeno te imati potrebu za snom.

Obratite pozornost na pokretače migrene! Izloženost određenim čimbenicima može pridonijeti nastanku glavobolje, a oni se razlikuju od osobe do osobe. Među najpoznatije pokretače glavobolje ubrajaju se stres, okolišne promjene (temperatura, vlažnost zraka, buka, mirisi...), hrana (čokolada, masni sirevi i sirevi s plemenitom plijesni, vino, alkohol, kofein, kikiriki, mesne prerađevine...), fiziološki podražaji (tjelovježba, umor, nagli pokreti, manjak sna, prekomjerno spavanje, gladovanje, pušenje...) i hormonalni utjecaji kod žena (oralni kontraceptivi, hormosnko nadomjesno liječenje, menopauza, ovulacija, trudnoća).

Tenzijska glavobolja

Najčešća je glavobolja koja postupno nastaje, blaga je do srednje jaka, a bol podsjeća na stezanje obruča oko glave. Najčešće je podnošljiva i popušta nakon uzimanja analgetika. Povremena tenzijska glavobolja traje od nekoliko sati do nekoliko dana. Njezina osobitost je da se ne pogoršava za vrijeme tjelesnog napora ili aktivnosti. Najčešće je posljedica djelovanja stresa, pa su od pomoći odmor ili spavanje u tihoj zamračenoj sobi.

Termin kronična tenzijska glavobolja koristimo u slučaju kad se glavobolja javlja svakodnevno i traje dulje od 15 dana u mjesecu, i to posljednjih šest mjeseci. Nju prepoznajemo po sljedećim simptomima: napetost mišića vrata i glave tijekom duljeg vremena, osjećaj stezanja obruča oko glave, bolno područje glave osjetljivo na pritisak, neprekidna bol koja nije pulsirajuća, a bolovi se najčešće javljaju u sljepoočnom i zatiljnom području.

Cluster glavobolja

Relativno je rijedak oblik glavobolje, ali se smatra najbolnijim. Javlja se u cikličkim razdobljima ili skupinama, po čemu je i dobila naziv. Napadaji se javljaju u ciklusima od po 15 dana do tri mjeseca, u određeno doba godine, najčešće u proljeće i jesen. Između dva napadaja cluster glavobolje mogu proći mjeseci ili godine.

U početku se napadaji događaju svaki drugi dan, zatim svaki dan. Dnevno ih može biti i nekoliko, različita trajanja. Najčešće se javlja jedan napadaj dnevno u trajanju od 30 minuta do tri sata. Karakteristično je da se napadaji javljaju uvijek u isto doba dana ili noći te da, za razliku od migrene, osobama s cluster glavoboljom godi kretanje.

Bol je najčešća u predjelu čela, iza oka ili u predjelu sljepoočnica, lokalizirana je na jednoj strani glave, ne širi se na drugu polovicu niti mijenja stranu. U napadaju cluster glavobolje tipični su prateći simptomi koji nastaju kao posljedica aktivacije autonomnoga živčanog sustava i prisutni su na onoj strani glave na kojoj se javljaju bolovi (crvenilo i suženje oka, spuštanje i otečenost vjeđe, curenje iz nosnice i začepljenost nosnice, znojenje čela i lica). Ova glavobolja pet puta je češća kod muškaraca.

Sekundarna glavobolja

Osim primarnih glavobolja, glavobolja može biti znak nekoga drugog poremećaja ili bolesti! Sekundarna glavobolja javlja se kao posljedica bolesti bilo koje strukture glave - kostiju, sinusa, krvnih žila, živaca, moždanog tkiva - bilo da je riječ o upalnim promjenama, poremećaju metabolizma, ozljedi glave, tumoru ili patologiji krvnih žila. Sekundarne glavobolje mogu nalikovati primarnima, mogu stezati poput tenzijske glavobolje ili pulsirati poput migrene, mogu biti postupne ili iznenadne.

Kao i u slučaju drugih tjelesnih poremećaja, da bismo što uspješnije liječili glavobolju, nužno je postaviti točnu dijagnozu i po mogućnosti otkriti njezin uzrok.

Za liječenje migrene najvažnije je prepoznati i izbjegavati pokretače migrene, liječiti akutni napadaj i, ako je potrebno, uvesti preventivno liječenje kako bi se migrenski napadaji spriječili i prorijedili. Akutno liječenje migrene provodi se nespecifičnim i specifičnim lijekovima. U nespecifične lijekove spadaju brojni analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi, a u specifične lijekove triptani. Triptani su lijekovi koji se koriste samo za liječenje migrene. Od nekoliko postojećih vrsta, tri su registrirane u Hrvatskoj.
 Preventivno liječenje migrene započinje u trenutku kad napadaji migrene postanu česti, bolovi nepodnošljivi, radne sposobnosti svedene na najmanju mjeru, a društveni život pati. Za sprječavanje migrene propisuju se lijekovi koje koristimo u liječenju drugih bolesti, iz skupina beta-blokatora, antidepresiva i antiepileptika te neki hormoni.

Za liječenje tenzijske glavobolje najčešće se koriste analgetici (acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, paracetamol), koje je važno uzeti u dovoljno visokoj dozi. Povremeno se mogu koristiti i miorelaksansi, lijekovi koji opuštaju mišiće, ili anksiolitici za smirenje i opuštanje, a dobar učinak su pokazali i neki antidepresivi. Svi ti lijekovi moraju se uzimati uz liječnički nadzor jer dulje uzimanje nekih lijekova može dovesti do ovisnosti.

U liječenju cluster glavobolje koristimo nesteroidne protuupalne lijekove, triptane u dozama nižim od onih za liječenje migrene. U prekidanju napadaja djelotvorno je udisanje čistog kisika 10 do 15 minuta. Povremeno se koriste i drugi lijekovi. U određenim slučajevima potrebno je i preventivno liječenje cluster glavobolje.

Osim medikamentoznog liječenja, kod svih vrsta glavobolje važno mjesto pripada i nemedikamentoznim oblicima liječenja i prirodnoj medicini. Prirodna medicina objedinjuje akupunkturu, akupresuru, masažu, pravilnu prehranu, liječenje biljem, homeopatiju, osteopatiju, hidroterapiju, aromaterapiju i dr. Na raspolaganju su nam i transkutana električna stimulacija, autogeni trening, liječenje laserom, meditacija, psihoterapija i mnoge metode kojima se možete posvetiti i koje mogu pomoći u rješavanju glavobolje. No, prije odluke o nemedicinskoj metodi liječenja svakako preporučujemo savjetovanje s vašim liječnikom!

Patite li od glavobolje, svakako se javite svom liječniku, od kojeg ćete dobiti preporuku za liječenje koje odgovara vašem tipu glavobolje. Ako je potrebno, bit ćete upućeni na određene pretrage kako bi se isključilo postojanje nekoga drugog uzroka glavobolji.

Kako biste znali o kojoj je vrsti glavobolje riječ, prije posjeta liječniku vodite dnevnik glavobolje, u kojem ćete zabilježiti točno vrijeme nastanka i trajanje glavobolje, mjesto i karakter boli, smetaju li vam svjetlo, buka ili mirisi, imate li mučninu ili ste povraćali, morate li leći, djeluje li lijek i koji je to, te što je pokrenulo glavobolju (vrijeme, hrana, alkohol, umor).

GLAVOBOLJE SU ZABRINJAVAJUĆE...

- ako se prvi put jave nakon pedesete godine života;
- ako se jave iznenada, iznimno su jake, "kao nikada do tada";
- u slučaju sve češćih glavobolja, koje ne prolaze nakon uzimanja analgetika;
- ako se jave kod osoba s malignim oboljenjem, HIV-om ili nekom drugom teškom bolesti;
- kod bolesnika s općom infekcijom, praćenom temperaturom, ukočenim vratom, bolovima u mišićima ili zglobovima;
- ako ih prate nerazgovijetan govor ili slabost jedne strane tijela, dvoslike, gubitak vida, poremećaj ravnoteže ili koordinacije pokreta;
- ako se istodobno jave pospanost ili zbunjenost;
- ako oboljeli od glavobolje povraća;
- ako ih prati epileptički napadaj;
- u slučaju da se jave nakon ozljede glave;
- ako se stanje pogoršava za vrijeme kašlja, kihanja ili tjelesnog napora - takve glavobolje mogu biti bezazlene, ali zahtijevaju liječnički pregled i dijagnostičku obradu.