U brojnim znanstvenim studijama već je potvrđeno da zelene površine blagotvorno djeluju na naš život. Parkovi i šume, među ostalim, usporavaju fizičko i mentalno propadanje. Smanjuju rizik od karcinoma dojke, a nedavno je otkriveno da smanjuju i rizik od razvoja metaboličkog sindroma. Zelenilo utječe na našu motivaciju za aktivnosti kao što su hodanje i bicikliranje. Pa ipak, iako se uočavaju učinci zelenila, malo se zna o mehanizmima kojima možemo zahvaliti taj pozitivan utjecaj na zdravlje.

Barcelonski institut za globalno zdravlje (ISGlobal) nedavno je objavio dvije nove studije o tome kako zelene površine poboljšavaju zdravlje i blagostanje. Obje su objavljene u stručnom časopisu Environment International. A obuhvatile su četiri europska grada: Barcelonu u Španjolskoj, Stoke-on-Trent u Ujedinjenom Kraljevstvu, Doetinchem u Nizozemskoj te Kaunas u Litvi. Studije su bile dio projekta čiji je cilj istražiti međupovezanosti zdravlja i vanjskog okoliša.

Zelenilo i zdrave aktivnosti – kvaliteta ispred količine

U prvoj su istraživači promatrali četiri parametra: količinu, kvalitetu, korištenje i iskustvo prirodnog okoliša. “Mnoge prijašnje studije bile su usmjerene na kvantitativne mjere zelenih površina kao što su količina vegetacije te udaljenost od domova. U obzir se nisu uzimale kvalitete površina ili aktivnosti koje ljudi ondje provode”, komentirao je voditelj studije dr. sc. Mark Nieuwenhuijsen.

U svakom od četiri grada tisuće ljudi u dobi od 18 do 75 godina odgovaralo je na serije pitanja vezanih uz zelene površine, tj. zelenilo u njihovu kraju. Upitnici su, među ostalim, sadržavali pitanja o učestalosti korištenja, doživljaju kvalitete tih prostora, udaljenosti od njihovih domova, potom o aktivnostima koje ondje provode (npr. hodanje). Pitalo se i o tome koliko se često druže s ostalim ljudima te kako se općenito osjećaju dok su ondje. Rezultati su pokazali da prisutnost zelenih površina sama po sebi nije bila dovoljna za povećanje učestalosti fizičke aktivnosti, hodanja i bicikliranja. Bilo je važno i kako se te zelene površine doživljavaju, koliko se vremena ondje provodi te je li prisutna svijest o njihovoj važnosti za provođenje raznih zdravih aktivnosti.

Uredno i sigurno – zelenilo i naš osjećaj zadovoljstva

Slično tome, važnost rezultata za kvalitetu urbanoga krajolika, doživljaja zelenila, zadovoljstva prostorom te zelenih površina za provođenje zdravih aktivnosti također je bila povezana s većom učestalošću društvenih kontakata sa susjedima.

Istraživači su utvrdili i da Barcelona ima najmanje zelenih prostora u odnosu na ostala tri grada. Samo 49,3 posto ispitanika iz Barcelone živjelo je u krugu od 300 metara od prirodne zelene površine u odnosu na 99,9 posto ispitanika iz Doetinchema.

Nadalje, kad su istraživači analizirali različite čimbenike povezane sa zadovoljstvom zelenom površinom (kvalitetu, količinu, održavanje i sigurnost), pronašli su jasne razlike među gradovima. Stanovnici Barcelone su najmanje bili zadovoljni kvalitetom i količinom zelenila. Stanovnici Kaunasa bili su najnezadovoljniji održavanjem tih površina i sigurnošću. Stoga je iznimno važno da svaki grad razmišlja o lokalnoj situaciji te u skladu s njom razvije odgovarajući pristup, sugeriraju istraživači.

Važno je kako provodimo aktivnosti

Drugom je studijom obuhvaćeno gotovo 370 osoba. Od ispitanika se tražilo da koriste smartphone kako bi snimili svoja raspoloženja tijekom sedam uzastopnih dana. Smartphoneom se pratilo i kreću li se gradom ili prirodom. U studiji je potvrđena pozitivna povezanost raspoloženja i izloženosti zelenilu. No ona se razlikovala ovisno o dobi, spolu i gradu u kojem su živjeli ispitanici.

Blagotvorni učinci zelenila na mentalno zdravlje posebno su bili vidljivi kod muškaraca. Osim toga, uočeno je da boravak u prirodi ima veći učinak na raspoloženje tijekom 10-minutnog boravka nego ako se u zelenom okruženju provede pola sata. “To bi moglo značiti da je neposrednost ključni element u emocionalnom odgovoru”, komentirala je dr. sc. Michelle Kondo, vodeća autorica studije.

U objema studijama dano je do znanja da su korištenje i kvaliteta zelenih površina ključni čimbenici koji utječu na fizičku aktivnost. Ali također i na društvene kontakte i emocionalnu dobrobit. Stoga ih svakako treba uzeti u obzir ako se želi shvatiti što to ljude motivira da borave u prirodi okruženi zelenilom