Gluten je protein, odnosno skup proteina koje nalazimo u pšenici, raži i ječmu, te u njihovim proizvodima. Sigurno da veliki broj ljudi ima problem s određenim žitaricama. Međutim, gluten ne mora biti nužno krivac.

Kao što je to često slučaj, u pokušaju prebacivanja odgovornosti i potrazi za banalnim rješenjima, ljudi pojedinoj namirnici, ili u ovom slučaju glutenu, pripisuju krivicu za razvoj autizma, demencije, depresije, Alzheimera, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje, pa čak i pretilosti.

Svi želimo naći jednostavnog krivca za naše prehrambene i zdravstvene probleme. No, da li izbacivanje glutena iz ishrane zaista ima koristi za naše zdravlje?

Činjenice govore da ga velika većina populacije (99%) gluten probavlja bez problema, dok kod 1% ljudi izaziva ozbiljan problem. Tih 1% ima autoimunu bolest zvanu celijakija koja se aktivira unosom glutena.

Osim ako nemate celijakliju, alergiju ili osjetljivost na gluten, ne preporučuje se izbacivanje glutena iz prehrane. Pšenica je bogata inulinom, prebiotskim vlaknima koje podržavaju dobre bakterije i gljivice u crijevima. Istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju nisku količinu inulina, imaju povećanje loših bakterija u crijevima, kao što je Escherichia coli.

Ako ipak odlučite izbaciti gluten iz prehrane, povećajte unos voća i povrća i počnite uzimati probiotike ili prebiotike. Postoji mnogo načina da se kroz prehranu unose prebiotici, uključujući luk, maslačak i borovnice. Ako niste navikli jesti puno vlakana, važno je da ih polako uvodite u prehranu kako ne biste opteretili probavni sistem što može dovesti do nadutosti.

Odlučite li izbaciti gluten, prvo pratite osjećate li se bolje ili lošije. Ako se osjećate bolje, nastavite. Ako ne primijetite promjenu ili se osjećate lošije, ponovno ga uvedite u prehranu. Jer, imajmo na umu, da su često razna isključivanja namirnica iz prehrane tek pucnjevi u prazno. Treba biti oprezan, jer temelj zdrave prehrane je raznolikost, a svako isključivanje neke namirnice ishranu dovodi do poremećaja.